U posljednje vrijeme sve češće se spominje termin „energetska efikasnost“ i sistemi termo izolacije su se pokazali kao efikasan način za uštedu energije. Zanima me na koji se način mogu smanjiti troškovi grijanja u domu. Kakav sistem mi preporučujete?
Toplina u domu se może zadržati duže nego što to mislite, ali isto tako može i brzo nestati. Sve to zavisi od brojnih faktora, od stanja u kojem se nalazi vaš dom, nebitno je li stan ili kuća, od vaše pažnje i pažnje vaših ukućana, pa sve do toga čime i na koji način se grijete.
Jedan od načina smanjenja troškova grijanja je postavljanje fasade i termo-izolacionih materijala, kompletne izolacije zidova, kako unutra, tako i vani. Funkcija termo izolacije je da zaštiti objekt od vanjskih toplinskih promjena i da zadrži konstantno ugodnu temperaturu u unutrašnjosti vašeg doma.
Termo izolacija predstavlja neizostavni elemenat i osnovu za uštedu prije svega toplinske energije, a zatim i novca koji biste izdvajali za grijanje ili hlađenje u toplim ljetnjim danima.
Odlike dobre termo izolacije su da i ljeti i zimi održava konstantno ugodnu temperaturu u vašem domu. Dobra termo izolacija ne dozvoljava stvaranje kondenzacije i plijesni u domu. I konačno osigurava energetsku efikasnost vašeg doma i smanjuje potrošnju energije za grijanje i hlađenje.
Preporuka je da ugradite RÖFIX FIRESTOP Fasadni sistem materijala. Jakoje važna ugradnja termo-izolacionihmaterijala. Ovom prilikom Vamdostavljamo i način ugradnje istih.Lijepljenje izolacionih ploča: malter/žbuka zalijepljenje se na izolacione ploče nanosi metodom rubnog točkastog nanošenja ili metodom potpunog pokrovnog nanošenja. Može se nanositi ručno ili strojno. Minimalna zahtjevana kontaktna površina od 40% postiže se nanošenjem ljepila po svim rubovima u trakama širine oko 5 cm i po sredini najmanje 3 točke promjera 15 cm ili 3 trake širine 5 cm. Visina sloja se treba prilagoditi ravnosti podloge. Ploče se prema potrebi mogu rezati pomoću odgovarajućeg stroja za rezanje. Obratiti pažnju na važeće smjernice za ugradnju nacionalnih udruženja i aktualnih nacionalnih normi (npr. DIN 55699 obrada od WDVS, odnosno ÖNORM B6410 itd.)
Kolika je optimalna debljina fasadne termo izolacije na stambenim zgradama, a koja na privatnim objektima ili kućama?
Optimalna debljina termo izolacije ovisi i o debljini zidova koji su u kući ili u stambenoj zgradi. Po proračunima EE OPTIMALNA termo izolacija na debljini zidova od 25 cm je 12 cm kamene vune.
Kako se riješiti problema s plijesni na fasadi?
Svaki objekt je dio biotopa, izložen mikrobiološkom opterećenju. Alge i gljivice su najstarija živa bića na zemlji i vrlo lako se prilagođavaju podneblju i klimatskim uvjetima. Alge i gljivice imaju svoje korisne funkcije, kao i razne štetne.
Pojava algi i plijesni na fasadi može se riješiti na sljedeći način:
• sanaciju je najbolje odraditi na proljeće ili ljeti kad su fasadne površine suhe
• na površine nanesemo materijal RÖFIX Algenkiller pomoću četke
• pričekati 24 sata da materijal djeluje
• površine koje su jako opterećene bi bilo dobro iščetkati mekanom četkom kako ne bi oštetili strukture
• površine isprati
• obavezno pričekati da se fasada osuši
• ponovni nanos RÖFIX Algenkiller
• grundiranje podloga
• bojanje fasade sa RÖFIX PE 519 SISI Premium bojom.
Ovakva sanacija se smatra redovitim održavanjem fasade. Iz iskustava naših stručnjaka, sanirane površine su zaštićene od nove pojave algi i gljivica čak do 10 godina.
Koja je razlika između završnih žbuka bijele boje 2 mm i 2 mmR?
Razlika je u izgledu završne žbuke. Standardna 2 mm ima ujednačen sastav granulata, kod zaribavanja dobijemo ujednačenu zaribanu strukturu. 2 mm R je završna žbuka u kojoj je udio mramornog pijeska takav da kod zaribavanja dobijemo žljebastu strukturu. Zaribavati se može kružno ili strukturu možemo razvući okomito ili vodoravno.
Akrilat Röfix – zašto pocrni, izgubi boju nakon 5 godina od navlačenja navedenoga na fasadu?
Potrebno je utvrditi sljedeće:
1. Nalaze li se na fasadi alge i gljivice (mikrobiološko opterećenje) ili se radi o izbljeđivanju. Sve fasade su dio biotopa i sama mikrolokacija objekta može utjecati na fasadu.
2. Trebala bi nam informacija kada je fasada ugrađena (u kojim vremenskim uvjetima). Fasade koje se izvode u 1., 11. ili 12. mjesecu, kod lošijih vremenski uvjeti, slabije su otporne na mikrobiološki utjecaj. Armirani sloj se ne može dovoljno osušiti, zaostala vlaga koja prođe kroz završni sloj uništava sve dodatke koji štite fasadu od pojave algi i gljivica. Zaostala vlaga također loše utječe na pigmente, pogotovo kod tamnijih tonova gdje dolazi do većeg zagrijavanja fasade.